Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Ub i okolina[25] (oko 1910.)[1666], sedište: možda samo putujući
Obrenovac[367], [2216] (oko 1910[1666] - 1911.[2616], [2966] i kasnije).
Biografija
Nadimak Laza.[2616] Moguće jevrejskog porekla. Nepoznato od koga je naučio zanat, možda od Savitaja Mojsilovića (pogotovo ako su u nekoj rodbinskoj vezi), ili je pak učenik prvog ortaka Nigmonda ?
Brojne sačuvane eksterne fotografije[373], [574], kao i činjenica da je pretežno koristio štambilje, bez pominjanja naseljenog mesta u kojem deluje firma[373], [574], [1583] (verovatno iz praktičnih razloga), govore o čestim selidbama i putujućem radu Laze Mojsilovića
Radio je i na Ubu[1666], gde je između ostalog fotografisao ulicu pred hotelom „Srbija”[25]
U Obrenovcu je imao odlično uređen atelje[2616]. Iz tog perioda su fotografije: „Apotekarsko - cigansko kumovanje”[2616], „Obrenovačko žensko radničko društvo”[2640] i „Podunavska savezna streljačka družina”[1666]
Fotograf - saradnik je beogradskih novina „Mali žurnal”[2616]
Aktivno je učestvovao u društvenom životu[2966] i radu zanatlijskih organizacija[3017], [3023] u Obrenovcu
Fotografije iz ateljea Laze Mojsilovića sa istaknutim sedištem firme izuzetno su retke
Na fotografijama iz Kraljeva, kako ortačkog[196], tako i samostalnog ateljea[197], u tekstu firmi nema decidne identifikacije o kom se Mojsiloviću radi. Navodi baš iz Kraljeva (bez pozivanja na konkretan izvor), tvrde da se radi o Savitaju[3], ali zbog upotrebe istovetnog tronožnog stočića[197], [1600], očigledne sličnosti fonta, te veličine slova i teksta sa štambilja[197], [373], [574], kao i činjenice da Savitaj nije koristio štambilj za označavanje firme, sasvim je osnovana tvrdnja da se radi o Lazaru Mojsiloviću
Postoje i fotografije gde je u tekstu firme označeno samo prezime bez prvog slova imena[374], odnosno i tu nema jasne identifikacije o kom se Mojsiloviću radi, međutim, zbog očigledne sličnosti fonta i veličine slova, pa i teksta[373], [574] upotrebljenog štambilja, nameće se zaključak da je u pitanju Lazar Mojsilović.
Tehnika
Koristio je ferlauf tehniku[2119]. Ručno koloriše fotografije i „preslikava sa manje slike”[1405]
Rekvizitorijum
Kraljevački atelje (prvi u tom gradu, koji je isticao firmu sa oznakom mesta)[3] je u stvari improvizovani prostor (u kadru se vidi kaldrma), a od rekvizitorijuma u upotrebi je oslikana pozadina (kuća u prednjem planu i dvorac na brdu u pozadini), stolice i tronožni stočić[197]...
Na fotografijama koje nisu iz kraljevačkog perioda, ponekad je koristio scensku opremu (podne prostirke, oslikanu dvodelnu pozadinu, portijeru, okrugli sto, tronožni stočić, stolice, balustradu od drveta, šareni ćilim...)[1583], [1600], [1764], [2178], a u kadru je često vidljiva „gola” zemlja[1583] (što takođe asocira na putujući rad)
Karton-podloga označavanje
Domaće štamparije (?) bez logotipa, u varijanti suvenir i sečeni karton, sa upotrebom štambilja firme
Firma: ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ Л. МОЈСИЛОВИЋ[373], [574], [1583], [1600], ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ МОЈСИЛОВИЋ[374], ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ Л. МОЈСИЛОВИЋА ОБРЕНОВАЦ[367], ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ МОЈСИЛОВИЋ Краљево[197], ФОТОГРАФСКИ АТЕЉЕ НИГМОНД И МОЈСИЛОВИЋ Краљево[196]...