Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Zaječar (oko 1905[952] - 1942.[2539]), sedište: 1. sproću divizije[24] u zgradi Dragomira Antića (do 1925.), 2. nadalje u kući na obližnjoj lokaciji kod bioskopa „Timok”.[2539]
Biografija
Rođen u Makedoniji[2539]. U Zaječaru se nastanio krajem XIX veka[2539]
Fotografsku veštinu naučio je od Lazara Đorđevića[24] i verovatno je najpre radio u njegovom ateljeu kao pomoćnik. Početkom XX veka deluje kao putujući fotograf[2539]. Na putujući rad upućuju i pojedine fotografije sa zaječarskom firmom koje su snimljene u eksterijeru, odnosno van postavke ateljea[2513], [3280]
Kada je Đorđević izgradio kuću sa ateljeom u Pašićevoj ulici sproću crkve, Mihajlo Marković je otkupio stari atelje od svog majstora i tu je otvorio svoju radnju[2539]
Sačuvana je fotografija (nastala posle Prvog svetskog rata), koja je snimak nastao ispred samog ateljea Markovića, a u kadru je vidljiva tabla firme „М. М. МАРКОВИЋ ФОТОГРАФ ЗАЈЕЧАР СПРОЋУ ДИВИЗИЈЕ”[24]
Ima više indicija da je radio kao putujući, ili povremeni fotograf u Boru (oko 1912. godine, moguće i pre, a svakako i posle)[1610], Boljevcu (oko 1921.)[1607], Aradecu (oko 1927.)[3213], kao i Velikom Izvoru[2805]...
Saradnik je novina „Ilustrovani Balkan” (snimci iz Balkanskih ratova)[3006], „Ilustrovani list”[3064]...
Fotograf koji je ostavio značajno svedočanstvo o Borskom rudniku[3065] snimcima površinskog kopa[1139], topionice[1141], procesa topljenja rude na otvorenom[1140], konjske vuče u oknu rudnika[1142]...
Od značaja su Markovićevi portreti Franje Šisteka prvog upravnika rudnika u Boru[1143], kao i Marinka Stanojevića sa Milanom Nedićem, komandantom garnizona u Zaječaru[2539]. Neobična je fotografija grupe sokola (oko 1922.), koji izvode vežbe neke stare borilačke veštine[2677] (moguće staro - grčki pankration)
Za označavanje firme često je upotrebljavao štambilj u obliku slikarske palete[1606], [1607], skoro istovetan (samo je drugo ime fotografa) onom kakav su upotrebljavali Lazar Đorđević[269], [950] i Sotir Mihajlović[896] u svojim zaječarskim ateljeima
Mihajlov sin Dragoljub je fotograf - saradnik „Ilustrovanog lista”(1921.)[3091], a nakon smrti oca, preuzima vođenje radnje[2539]. Janaćko Dinić iz Prokuplja, na razglednicama iz pomenutog mesta gde je on izdavač (u međuratnom periodu), ističe kao autora predloška - fotografije izvesnu firmu Foto Marković.[1715]
Tehnika
Koristio je braon toner[1606], majolik[1608] i ferlauf[2986] tehnike.
Rekvizitorijum
Rekvizitorijum ateljea: neutralno - tamna prostirka[957] i šareni tepih preko daščanog poda[2462], neutralna[1608] i oslikane pozadine (moguće samo jedna iz dva, ili tri dela i to: prvi u vidu unutrašnjosti nekog salona[957], [2023], [2462], drugi kao prikaz vedrog neba[952], [1609], treći - drvo i rastinje[1606]), obične stolice[1605], [2462] i stolica od tankog drveta[957], [2023], bar dva različita postamenta[1606], [1611], vazna sa veštačkim cvećem[2023], balustrada i sat[1609]...
Karton-podloga označavanje
Bernh. Wachtl... / Wien
Domaće štamparije bez oznake logotipa, u varijanti namenske štampe, suvenir i sečeni karton, kao i foto - papir (u formi dopisne karte) sa upotrebom štambilja firme
Firma: Мих. Н. Марковић ФОТОГРАФ Зајечар (avers)[1610] (avers i revers)[1611], Мих. Н. Марковић ФОТОГРАФ *ЗАЈЕЧАР*[1606], [1607], [1608] (štambilj), М. МарковићЗајечар[1612]...