Djokica u slamnatom šeširu (autor Petar Aranđelović)

Vlasnik: 0922, Id: 760

Naziv ateljea

Fotograf

  • Petar Aranđelović

Tačan datum kada je snimnjena

  • 0

Enterijer / Eksterijer

  • Enterijer

Tehnika

  • Kolodijum (mokri postupak)

Format

  • 65x105 mm (Vizit karta)

Oprema

  • Braon toner

Očuvanost originala

  • pristojno

Lokacija originala

  • Privatna kolekcija

Vrednost originala

povratak na listu ateljea povratak na listu ateljea

Izvor podataka:
Autor:
Izdavač: , ; Godina izdanja:

Atelje Petar M. Aranđelović

Ime i prezime: Petar M. Aranđelović

Godina rođenja - smrti: 1846 - 1905

Period aktivnosti: 1872 - 1899

Lokacija: Niš, Srbija 

Atelje

  • Beograd (oko 1872.), sedište: na placu Jovana Veljkovića, penzionisanog savetnika, do Ajduk Veljka, ili sproću kafane „Ruski car”[1678], [1895]
  • Paraćin (oko 1878.[2644], [2780], moguće i ranije)
  • Niš[1403], [1404], [1643], [2133] (1878 - 1905.[2644]), sedište: 1. ili  2. na licu Poštanske ulice - Muftijski sokak[2704]
  • Niš, ortački P. Aranđelović i J. Guelmino[2489] (osamdesete godine XIX veka)
  • Niš, ortački P. Aranđelović i S. Dimitrijević (oko 1896.)[2644]
  • Skoplje / Uskub[2566] (oko 1896.[2546] / 1899.[702]).


Biografija

  • Rođen u Beogradu, otac Milan, majka Savka[2644]. Oženjen Persidom[2644], ili Marijom[2853] (druga žena?)
  • U prestonici je delovao kraći vremenski period. Beogradski atelje najpre (1872.) izdaje u zakup Stevanu Đanoviću iz Vršca[1678], da bi ga krajem 1873. godine sud prodao zbog Aranđelovićevih dugova[1895]
  • Ističe kao svojevrsnu reklamu da je poreklom Beograđanin[545], [2600], u to vreme izbegava da navede grad u kome mu je sedište firme, što asocira na putujući rad. I kasnije putuje kao fotograf „po unutrašnjosti i na strani”[2704]
  • Ima indicija da je 1887. godine, opet i to povremeno radio u Beogradu[1896], [1897]
  • Kao fotograf iz Paraćina 1878. godine dobio je pasoš za „osvojene” krajeve kako bi tamo prodavao fotografije Milana i Natalije Obrenović, ministara, mitropolita, srpskih i crnogorskih vojskovođa[2780]
  • Prvi je stalni niški fotograf[1759]. Sedište radnje tokom godina rada po svemu sudeći bilo mu je na više različitih lokacija u Nišu (npr. prodavao je kuću u Jorgovan mali[2701], pa je i ta adresa jedno od mogućih lokacija ateljea). Radio je i u improvizovanim uslovima (uz upotrebu pozadine u nekom dvorištu, ili na tremu kuće)[2832]
  • Autor je istorijski značajne fotografije „Polaganje zakletve niških zaverenika”[2644]
  • Istaknuti dokumentarist koji je ostvario i zapažene etno - fotografije likova i tipova iz narodnog života[104]. Poznat je njegov portret „Lovca”[2671], interpretiran u znaku realizma, na jedan potpuno drugačiji način od oficijelnog portreta tog doba[161], kao i fotografije „Dete u ljuljki”[2665] i „Devojka iz Niša”[2666]
  • Dvorski fotograf (od oko 1878.)[110]. Imao je u ponudi ateljea fotografije kraljevske dinastije Obrenović[2308], [ 2312], [2313]
  • Klijentela firme: Đorđe Krstić, slikar[544], Viktor Čolović, episkop[545], Stevan Nikšić Lala, slikar[2670], profesori niške gimnazije[899], glumci[898]...
  • Bio je jedan od najsposobnijih fotografa svoga vremena[472]. Sarađivao je sa Feliksom Kanicom[1]
  • Aranđelovićeve prelepe fotografije (panorame Niša, manastira Manasije i doline Nišave) objavljene su u knjizi putopisca Hari de Vinta iz 1907. godine[2950]
  • Pored svakodnevne prakse u ateljeu, svojom kamerom beleži niz fotografija kolorita starog Niša[1], panorame[161], manastir Manasiju[394]... Izdavao je razglednice Niša[283], [2601], a fotografije su mu korišćene i kao predložak za štampu razglednica drugih izdavača[2644] (npr. J. Krajnalije[3235]). Izrađivao je tabloe[1693]
  • Snimio je 1897. godine jednu od prvih medecinskih fotografija u Srbiji[2477]
  • U prostoru Aranđelovićevog niškog ateljea mogla se odjednom fotografisati veća grupa mušterija[465], [1801]
  • Angažuje pomoćnike[2709] - zastupnike (npr. Jozefa Hajna - Dalmatinca, 1894.)[2704] i obučava šegrte[2699], [2702]
  • Za vreme rada u Skoplju delovao je i u Kumanovu kao putujući fotograf[2546]

Fotografije iz Beograda, Paraćina i ortačkog ateljea Aranđelovića sa Spirom Dimitrijević pravi su rariteti

  • Umro je u Nišu gde je i sahranjen na Starom groblju[2644]. Udova Marija[2853] nastavila je vođenje ateljea uz pomoć fotografskih pomoćnika (radila je sve do oko 1909.)[3288] i to pod firmom pokojnog muža. Nadalje ga izdaje, a zakupci su Đorđe J. Zografski (1910.)[2706], „Amerikanska metarska fotografija”(1911.)[2707]...
  • Beogradske „Večernje novosti”, 1911. godine objavile su u više brojeva, set Aranđelovićevih fotografija devojaka i žena u narodim nošnjama, poznatog „Lovca”[2855]... (moguće da je te fotografije ustupila udovica Aranđelovića, kao reklamu, ili u kompezaciji za objavljivanje teksta oglasa o izdavanju ateljea)
  • U međuratnom periodu pojavljuje se atelje sa firmom „Fotograf P. M. Aranđelovic Skoplje”.[2903], [2904]


Tehnika

  • Koristio je braon toner, ferlauf[466] i majolik[2498] tehnike i štampane maske (ogledalo u cveću[1546], lente i venac[2669]...)


Rekvizitorijum

  • Rekvizitorijum niškog ateljea: različiti tepisi[465], [467], [469], neutralne[465], [466] i oslikane[469], [471], [2278], [2667], [2832] pozadine, portijere[465], [470], kućne[465], visokog naslona (i to bar dve vrste)[1144], [1569] i postavljene[1146] stolice, stočići[467], [470], postament[1145], [1147], balustrada[2668], veštačko cveće i panj[1212], metalna ograda[2180], lutka lovačkog psa[1212]...


Karton-podloga označavanje

  • Bernhard Wachtl, K. Krziwanek, Turkel & Steiner... / Wien
  • Bečke i domaće štamparije (bez oznake logotipa) u varijanti namenske štampe, kao i sečeni karton sa upotrebom štambilja i rukom pisanom firmom

Firma: ПЕТАР М. АРАНЂЕЛОВИЋ дворски фотограф ниш[1546], ПЕТАР М. АРАНЂЕЛОВИЋ дворски фотограф & Ј. Ђ. ГУЕЛМИНО467, П.М. АРАНЂЕЛОВИЋ НИШ[470], Петар Аранђеловић сликар СКОПЉЕ[468]...


povratak na listu ateljea povratak na listu ateljea

Ako želite da se Vaša fotografija nađe u FotoMuzeju i pomognete rastu i razvoju naše društvene mreže, možete nam je poslati na procenu na E-mail adresu: office@fotomuzej.com. Fotografije koje šaljete moraju biti u JPG formatu veličine do 300kb, za slučaj da ih imate više. Naš stručni tim će u najkraćem roku izvršiti procenu Vaših fotografija i poslati Vam odgovor.

Molimo Vas da sve fotografije koje nam budete poslali sadržajno budu primerene. U protivnom zadržavamo pravo da Vas isključimo iz naše društvene mreže, i zabranimo bilo kakve privilegije na sajtu.