Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Valjevo[120], [1404], [1643] (oko 1896[25] - 1921.[1671], prekid 1914. i oko 1919.[2524], [2525]), sedište: Karađorđeva br. 50[25]
Beograd (oko 1921.), sedište: Kolarčeva br. 5, telefon 693.[1671]
Biografija
Otac Lazar, majka Jovana[43]. Oženjen Olgom, rođenom Šreder[29]
Na pojedinim Jovanovićevim fotografijama mušterije stoje na kaldrmi[1393], ili zemlji[1394], [2167], što asocira na putujući rad. Deluje u Šapcu 1894. (u ateljeu Sigla), predstavljajući se kao fotograf iz Beograda[1993], a prestonicu pohodi, a verovatno tu (kao putujući fotograf ?) i radi 1897. godine[1926], [1927]
U vremenu od kraja XIX veka do oko 1920. godine vodeći je fotograf u Valjevu i ugledna ličnost grada[43]. Bavio se i prodajom šivaćih mašina, bicikla, gramofona, poljoprivednih i drugih uređaja i materijala[1671], [3019]. Ima indicija da je firma Jovanovića pružala i molerske usluge[3018]
Fotografiše „Dolazak prvog voza u Valjevo” (1. septembra 1908. godine), kao i „Grupu izvođača pozorišnog komada Sadašnjost i budućnost” (1909.)[1671]...
Atelje sa uglednom klijentelom (npr. akademik Petar J. Živković[553], [2163]). Fotograf vojske[1392], [2123], [2124], [2126]
Izdavač je razlednica sa motivima iz Valjeva[28], [2537], [3136], a fotografiše vedute i za druge izdavače[1671]
Prostor valjevskog ateljea Stevana Jovanovića zavidne je veličine, jer se u njemu odjednom mogla fotografisati oveća grupa mušterija[869]
Radio je kao banjski fotograf 1913. godine u Koviljači („u banjskom parku do hotela Jadar”) [3123]
Atelje potražuje pomoćnike - retušere[1085], [3018], [3110]. Moguće da je za Jovanovića kao pomoćnik radio Radojica Bogdanović[1506]. Izdaje lokal (1914. i 1919.) ortacima I. Živojinoviću i S. Dimitrijeviću[2524], [2525]
Aktivno je učestvao u društvenom životu Valjeva[1928], [2100], [2965] i u radu zanatlijskih organizacija[3015]
Prodao је 1922. godine kuću u Valjevu sa fotografskim ateljeom[26], a 1934. valjevsko imanje, kafanu „Mostar” sa gornjim spratom i dućanom[27]
Umro u Bečkereku[43], kao trafikant.[1671]
Tehnika
Za portrete koristio je ferlauf tehniku[1134], [1392] i braon toner[2213]
Rekvizitorijum
Koristio je bar tri različite podne prostirke i veći broj pozadina i to dve neutralne (tamno[873] i svetlo[1394] jednobojno platno) i bar tri oslikane (sa geometrijskim ukrasima i ornamentima[872], [1134], sa niskim rastinjem u desnoj polovini i stočićem sa vaznom i paravanom u levoj polovini[869], [874], te vrt sa drvećem i ogradom[1393]...). Od nameštaja u upotrebi je: luksuzna fotelja[872], [874], tabure sa pletenom šarenom zastirkom ukrašenom resama[871], dečija stolica od pruća[2491] i crna fotelja[2125], ograda od oblica[1393], stolice[2088]...
Karton-podloga označavanje
Bernhard Wachtl... / Wien
Bečke, ili domaće štamparije (bez logotipa) u varijanti namenske štampe, suvenir, sečeni karton, kao i foto - papir (u formi dopisne karte), sa upotrebom štambilja firme