Izvor podataka: Fotografi i fotografski ateljei u Srbiji 1860-1918 (period kartonki) Autor: Miroslav Aleksandrić Izdavač: FotoMuzej, Beograd; Godina izdanja: 2012
Negotin (od oko 1889.[1924] do druge polovine devedesetih godine XIX veka)
Zaječar (devedesete godine XIX veka)
Kragujevac (oko 1895.).[2133]
Biografija
Supruga Julka (sačuvana je njihova venčana fotografija iz 1888.)[2796]. Otac Petar, takođe je fotograf[40]
Zanat je naučio od oca. Otac mu je i ustupio opremu za rad[1924]. Pošto je Petar Đ. Jovanović u jednom periodu u isto vreme imao atelje u dva grada (Negotin i Zaječar) za očekivati da je on delovao u jednom, a sin Dragomir u drugom[40]. Posle povlačenja iz posla oca, Dragomir je nastavio sa samostalnim radom[40]
Snimao je u eksterijeru (npr. „Otkrivanje spomenika Hajduk Veljku”[40], „Panorama Varoš Banje”[74]...)
Dragomirov negotinski atelje, koristio je gotovo identičnu pomalo kitnjastu karton - podlogu kao i negotinski atelje oca mu Petra (isti je i štampar A. M. Wrabetz, Wien)[244]. S druge strane, karton - podloga Dragomirove zaječarske firme potpuno je različita, jednostavne štampe i bez ukrasa[245]
Sudeći prema sačuvanim fotografijama, negotinska radnja je za mušterije često imala vojna lica[245], za čije portrete firma je znala da upotrebljava posebnu masku u vidu stilskog ogledala[246]
Trgovinsko - zanatlijski šematizam Kraljevine Srbije za 1896 -1897. godinu, beleži da je Dragomir Jovanović jedan od dvojice (drugi je Ljubiša Đonić) fotografa u Kragujevcu[2133]. Eventualno sačuvane fotografije iz kragujevačkog ateljea Jovanovića bile bi pravi raritet
Ponekad, Dragomir ističe firmu bez posebnog preciziranja mesta delovanja[443], što asocira na mogući putujući rad. Ima indicija da je u kraćem periodu oko 1891. godine radio u Kruševcu[443]
U beogradskom hotelu „Kragujevac”(1884.) odseo je Dragomir Jovanović slikar iz Vršca[1922]
Pred sam Prvi svetski rat (1914. godine)[1077], moguće i u toku rata[1598], delovao je (čak je potraživao fotografskog pomoćnika i šegrte) u Beogradu na adresi Mekenzijeva br. 46, atelje izvesnog Drag. P. Jovanovića[1077]. Samo koju godinu ranije (oko 1910[2657] - 1911.[2615]), radio je i ortački atelje Velića i Jovanovića. U oba slučaja nema decidnih dokaza da se radi baš o Dragomiru P. Jovanoviću, ali su pretpostavke za to sasvim osnovane. Takođe, radnja D. P. Jovanovića u Beogradu, ul. Balkanska br. 48, 1920. godine prodaje povoljno fotografske ploče marke „Verah”[1668]
Između dva rata u Zaječaru je radio kao fotograf izvesni Miloš Jovanović.[1278]
Tehnika
Rekvizitorijum
Koristio je rekvizitorijum: neutralna podna prostirka, neutralna i oslikana pozadina (stepenište i terasa), obočna kućna stolica, bar dve dečije male stolice[244], [245], [3283]
Karton-podloga označavanje
A. M. Wrabetz, Leopold Turkel... / Wien
Domaće štamparije (?) bez logotipa (posebno kod većih formata kartona), sa štampanom firmom
Firma: Photograph Zajecsar ДрагомирП. ЈовановићфотографуЗајечару[245], ДРАГОМИР П. ЈОВАНОВИЋ ФОТОГРАФ из НЕГОТИНА[246]...